Velika mi je čast što Vam se večeras obraćam.

Cijeli sam život proveo pokušavajući razumjeti svijet u kojem sam rođen i mogu reći da sam postigao skroman uspjeh. Relativno sam rano shvatio da je naše razumijevanje prirođeno nesavršeno.

Razlog tome jest što smo dio svijeta u kojem živimo te smo istovremeno smo sudionici i promatrači. Kao sudionici, želimo promijeniti svijet u našu korist. Kao promatrači, želimo razumjeti stvarnost onakvom kakva ona jest. Ova dva cilja međusobno se ometaju.

Ometanje ne utječe na sve domene realnosti jednako. Na primjer, prirodoslovci, kao što su astronomi, mogu se približiti savršenom znanju, jer imaju objektivne kriterije, kao što je kretanje zvijezda, koji im omogućavaju prosudu točnosti njihovih predviđanja.

Društveni znanstevnici do toga ne mogu tako jednostavno doći. Ljudsko ponašanje već odražava njihovo nesavršeno razumijevanje. Iz tog razloga, ono ne daje tako pouzdan kriterij za društvenjake kao što to čini kretanje zvijezda za astronome.

Dakle, kako možemo razumjeti trenutno stanje stvari? Moramo otkriti način razlikovanja onoga što je važno od onoga što je manje važno.

Počet ću s hrabrom izjavom. Dok se dva sustava vlasti bore za globalnu dominaciju, naša je civilizacija u opasnosti zbog neumoljivog napredovanja klimatskih promjena. Ovo je vrlo jezgrovita izjava, ali ja vjerujem da ona daje točan sažetak trenutnog stanja stvari.

Moja izjava povezuje klimatske promjene, koje većinom pripadaju prirodnim znanostima sa sustavima vlasti, koji predstavljaju društveni koncept. Prvo ću se baviti klimatskim promjenama, a kasnije ću objasniti sustave vlasti.

Uvijek me je fascinirao ledeni pokrivač na Grenlandu koji je debeo nekoliko kilometara i nakupljao se tisućama godina.

U srpnju 2022. na Grenlandu je došlo do ekstremne vremenske pojave. Bilo je tako toplo da su znanstvenici koji su se tamo našli mogli igrati odbojku u majicama kratkih rukava i kratkim hlačama. 

Kad sam to vidio, na Grenland sam poslao tim fotografa radi prikupljanja vizualnih dokaza. Oni su bili prisutni kada je u rujnu došlo do drugog događaja kojega su uživo zabilježili.

Otapanje ledenog pokrivača na Grenlandu povećalo bi razinu oceana za sedam metara. To predstavlja prijetnju preživljavanju naše civilizacije. Nisam htio prihvatiti tu sudbinu pa sam pokušao saznati može li se što učiniti kako bi se ona izbjegla. Uputili su me na Sir Davida Kinga, klimatologa i vodećeg znanstvenog savjetnika u prethodnim britanskim vladama. On je razvio teoriju koju klimatolozi često dijele. U njoj se tvrdi da je globalni klimatološki sustav bio stabilan, ali ga je poremetila ljudska intervencija. Arktički krug je bio izoliran od ostatka svijeta vjetrovima koji su puhali u predvidljivom, kružnom smjeru suprotnom od kazaljke na satu, ali klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek narušile su tu izolaciju.

Kružni vjetar nekada je zadržavao hladan zrak unutar Arktičkog kruga, a topao zrak van njega. Sada hladni zrak izlazi s Arktika i zamjenjuje ga topao zrak koji se apsorbira s juga.

Ovo, među ostalim, objašnjava i arktički udar koji je prošlog Božića pogodio Sjedinjene Američke Države i hladni val koji je nedavno pogodio Teksas.

Arktički ocean bio je pokriven netaknutim snijegom i ledom koji su odražavali sunce u onom što nazivamo “albedo učinkom”. No, porast temperature uzrokovao je topljenje leda i ledeni pokrivač Grenlanda više nije tako netaknut; pokriven je čađi iz prošlogodišnjih šumskih požara na američkoj zapadnoj obali plovidbe Arktikom i koji su posljedica drugih događaja.

Sir David King ima plan za popravak klimatskog sustava. On želi ponovno stvoriti albedo učinak stvaranjem bijelih oblaka visoko iznad Zemlje. Uz odgovarajuće znanstvene mjere zaštite i dogovor s lokalnim starosjedilačkim zajednicama, ovaj bi projekt mogao pomoći u ponovnoj stabilizaciji Arktičkog klimatskog sustava koji štiti cjeloviti globalni klimatski sustav.

Poruka je jasna: ljudsko je djelovanje uništilo prethodno stabilan sustav, a kako bi se on ponovno uspostavio, potrebna je lokalna i međunarodna ljudska dosjetljivost.

Trenutno su praktično svi napori za borbu protiv klimatskih promjena usmjereni na ublažavanje i prilagođavanje. Oni su nužni, ali nisu dovoljni.

Klimatski je sustav pokvaren i treba ga popraviti. To je osnovna poruka koju večeras želim prenijeti.

Poruka je hitna, jer se opasno približavamo probijanju ograničenja od 1,5 stupnjeva navedenog u Pariškom sporazumu iz 2015. Već smo na 1,2 stupnja i, ako nastavimo putem kojim smo krenuli, globalno zatopljenje će oko 2070. dosegnuti 2,5 stupnja.

Time bismo prošli nekoliko prekretnica, kao što je topljenje arktičkog permafrosta.

Jednom kad do toga dođe, novčani iznos potreban za ponovnu stabilizaciju ili popravak klimatskog sustava eksponencijalno raste. To mnogi ne shvaćaju u cijelosti.

Ubrzani tempo klimatskih promjena uzrokovat će i migracije velikih razmjera za koje svijet nije dobro pripremljen. Osim ako ne promijenimo način odnošenja prema klimatskim promjenama, naša će civilizacija biti do temelja protresena porastom temperatura, što će velike dijelove svijeta učiniti praktično nemogućim za život.

Moramo preusmjeriti naše međunarodne financijske institucije, osobito Svjetsku banku, da se fokusiraju na klimatske promjene.

Budući da slike mogu biti moćnije od riječi, pokazat ću vam kratki videozapis otapanja ledenog sloja Grenlanda koji je komentirao Sir David King. 

Sada bih se htio osvrnuti na geopolitiku. Postoje dva društvena sustava koja se bore za globalnu dominaciju. Govorim o otvorenim i zatvorenim društvima.

Definirao sam razliku među njima na najjednostavniji mogući način: u otvorenom društvu uloga je države da štiti slobodu pojedinca; u zatvorenom društvu uloga je pojedinca da služi interesima države.

Kao osnivač Zaklade Otvorenog društva, otvorena su društva očito bliska mome srcu i smatram ih moralno superiornim prema onim zatvorenima.

Kad govorimo o moralnoj superiornosti, naišli smo na poteškoće: oba se sustava smatraju superiornima. Otvorena društva se iz tog razloga moraju učiniti drugačijima stvarnom zaštitom pojedinca. To bi zasigurno privuklo ljude koji žive u zatvorenim društvima.

Naravno, represivne zemlje mogu i dalje biti brojnije, jer mogu biti u stanju natjerati svoje podređene da im služe.

Činjenica je, oba sustava imaju svoje jake i slabe strane. Ako ih bolje razumijemo, možemo poboljšati i svoje razumijevanje svijeta.

Napravio sam razliku između otvorenih i zatvorenih društava. To ne obuhvaća brojne zemlje koje su prošle veliki put kako bi izbjegle neopozivo povezivanje s jednom ili drugom stranom.

Indija je zanimljiv slučaj. To je demokratska zemlja, ali njen vođa, Narendra Modi, nije demokrat. Poticanje nasilja nad Muslimanima bilo je važan čimbenik u njegovom meteorskom usponu.

Modi održava bliske odnose s otvorenim i sa zatvorenim društvima. Indija je članica Quada (koji uključuje i Australiju, SAD i Japan), ali kupuje velike količine ruske nafte uz veliki popust i na tome puno zarađuje.

Erdoganova Turska je možda još zanimljivija. On aktivno surađuje s obje strane u Ukrajinskom ratu i postavio se kao neutralni posrednik među njima.

Erdogan ima puno toga zajedničkog s Modijem. No, dok se čini da je Modi donedavno imao čvrst položaj, Erdogan nije dobro upravljao turskom ekonomijom i suočit će se s izborima tijekom svibnja. Svi su njegovi napori usmjereni na pobjedu na izborima.

Primaknuo se Putinu koji će Tursku učiniti distribucijskim čvorištem za rusku naftu, što će mu donijeti novac potreban za izbore.

U svojoj je zemlji postao još veći autokrat. Pokušava zatvoriti svog najmoćnijeg protivnika, gradonačelnika Istanbula i zabraniti kurdskoj stranci sudjelovanje na izborima. No, neće moći uništiti tradiciju koja omogućava političkim strankama nadgledanje prebrojavanja glasova. To će otežati krivotvorenje rezultata.

Potres jačine 7,8 koji je Tursku pogodio početkom mjeseca prava je tragedija. Šok se pretvara u bijes u brojnim pogođenim područjima zbog vladinog sporog odgovora i želje da kontrolira sve oblike pomoći.

To nije bila sudbina. Loša građevinska praksa u Turskoj i Erdoganov model rasta orijentiran na građevinu sve su pogoršali. Najbolji način rješavanja ovih problema je odgoda izbora.

Modi i poslovni tajkun Adani bliski su suradnici; njihove su sudbine isprepletene. Tvrtka Adani Enterprises pokušala je prikupiti novac na burzi, no to nije uspjelo. Adani je optužen za manipuliranje dionicama i vrijednost njegovih dionica se strmoglavila kao kuća od karata. Modi o ovom slučaju šuti, ali će morati odgovarati na pitanja stranih investitora kao i u parlamentu.

To će značajno oslabiti Modijevu moć u indijskoj federalnoj vladi i otvara vrata za pokretanje prijeko potrebnih reformi institucija. Možda sam naivan, ali u Indiji očekujem oporavak demokracije.

Postoje i brojne druge regionalne sile koje mogu utjecati na tijek povijesti. Ističe se Brazil. Izbor Lule na kraju prošle godine bio je ključan. Dana 8. siječnja došlo je do pokušaja prevrata vlada, sličnog onome iz 6. siječnja 2021. u SAD-u. Lula je to majstorski riješio i ojačao svoj predsjednički autoritet.

Brazil je na prvoj crti sukoba otvorenih i zatvorenih društava; isto je tako na prvoj crti borbe protiv klimatskih promjena. On mora zaštititi kišne šume, promovirati društvenu pravdu i ponovno pokrenuti ekonomski rast, sve u isto vrijeme.

Trebat će mu snažna međunarodna podrška jer u slučaju njegovog neuspjeha nema načina postizanja nulte emisije.

Trenutna situacija ima određene sličnosti s Hladnim ratom, ali razlike su puno veće. Postoji stvarni rat koji se odvija u Ukrajini i koji mijenja sve.

Do listopada, Ukrajina je pobjeđivala na bojnom polju. Onda je Rusija, uz pomoć Irana, uvela velik broj dronova.

Njihov je cilj bio uskratiti civilnoj populaciji električnu energiju, grijanje i vodu i smanjiti njihov moral. Ovo je Ukrajinu dovelo u defenzivu.

Redovna je ruska vojska u očajnom stanju. Loše vodstvo, nedovoljna opremljenost i demoralizacija je navela Putina da shvati i poduzme očajnički korak. Okrenuo se Jevgeniju Prigožinu koji posjeduje vojsku plaćenika nazvanu grupa Wagner koja je željna dokazati da može biti bolja od redovne vojske.  Prigožin ima kriminalnu prošlost i zna kako postupati s kriminalcima. Putin mu je dozvolio regrutiranje zatvorenika iz zatvora. To krši ruski zakon, ali Putin ne poštuje nikakve zakone.

Kockanje je uspjelo. Uz pomoć zatvorenika, Wagner je počeo osvajati teritorij.

Ukrajinska vojska je počela sporije napredovati, ali je gubila više od stotine obučenih vojnika dnevno, što si teško može priuštiti. Ukrajina se suočila sa strateškim izborom: ukopati se i držati Wagner pod kontrolom ili predati Rusiji propagandnu pobjedu i sačuvati svoje ograničene resurse za protunapad.

Dana 22. prosinca, ukrajinski je predsjednik Zelenski letio u Washington kako bi o situaciji razgovarao s predsjednikom Bidenom. Dogovorili su se da je jedini način za završetak rata da Ukrajina pobijedi u njemu.

No, Biden je upozorio Zelenskog da postoje ograničenja u tome što on želi učiniti. Treći svjetski rat mora se izbjeći pod svaku cijenu i mora se održati europska podrška Ukrajini.

Bidenova administracija Ukrajini dostavlja sva oružja – protuzračnu obranu, tenkove i ogromne količine streljiva – što je potrebno za poraz ruskog napada i odbijanje sljedećih. Ali, djelovanje opozicije iz Predstavničkog doma Kongresa koji vode Republikanci čini malo vjerojatnim slanje sljedećeg paketa iz SAD-a koji žele dostaviti pripadnici Demokrata.

Zelenski je krenuo u diplomatsku ofanzivu u europskim zemljama moleći ih da brže dostave još više tenkova. Tražio je i borbene avione, a europske su zemlje pristale početi obučavati ukrajinske pilote u upravljanju najmodernijim zrakoplovima.

Prigožin je od Putina dobio zapovijed da mora osigurati pobjedu prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, koja je 24. veljače. Pokušava okružiti ukrajinske branitelje grada Bahmuta gdje ima brojčanu nadmoć. Moguće je da će uspjeti, ali to smatram malo vjerojatnim, jer ukrajinska vojska pruža snažan otpor i u trenutku kada Ukrajina bude mogla koristiti oružje koje joj je obećano, karte će se promijeniti.

Moldavska predsjednica, Maia Sandu, upozorila je da Putin planira državni udar u Moldaviji. Ova bi se prijetnja mogla ispuniti prije obljetnice.

Dana 11. veljače, Prigožin je dao intervju za The Guardian, a tijekom istog je izrazio mogućnost da možda svoju zadaću neće uspjeti izvršiti na vrijeme. Naveo je da bi za okupaciju Donbasa moglo trebati dvije do tri godine.

Ovo bi Ukrajini moglo otvoriti malu mogućnost da kasnije ovoga proljeća pokrene protunapad koji će odrediti sudbinu ruske invazije na Ukrajinu

Zemlje bivšeg Sovjetskog saveza ne mogu dočekati da Rusija bude poražena u Ukrajini, jer žele tražiti svoju neovisnost. To znači da bi pobjeda Ukrajine dovela do raspadanja ruskog carstva. Rusija više ne bi predstavljala prijetnju Europi i svijetu.

To bi bila velika promjena na bolje. Dovela bi do velikog olakšanja za otvorena društva i stvorilo nevjerojatne probleme za ona zatvorena.

U Kini, Xi Jinping bio bi očiti gubitnik. Njegova bliska povezanost s Putinom bi mu naštetila. No u Kini je revolucija možda već počela.

Većina problema Xi Jinpinga su oni koje si je sam napravio. Nije dobro upravljao ekonomijom od samog početka svoje vlasti, kada je počeo poduzimati sve kako bi poništio sva reformistička postignuća Deng Xiaopinga.

Xijeva politika nulte tolerancije na Covid bila je njegova najveća pogreška. Ona je donijela nevjerojatne teškoće populaciji i dovela ih na rub otvorene pobune. Zatim je, kao odgovor na pritisak javnosti, Xi iznenada je napustio tu politiku, bez da ju je zamijenio bilo kakvim drugim mjerama. Rezultat je bio Armagedon.

Bez pravilnog cijepljenja, infekcija se širila poput šumskog požara. Bolnice i mrtvačnice su bile preopterećene i nezapamćen broj ljudi, većina od njih u poznim godinama, umro je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju.

Režim je prestao objavljivati podatke, ali su ljudi mogli vidjeti što se događa, kada su njihovi rođaci i prijatelji počeli umirati.

Prvi, urbani val infekcije svoj je vrh imao u siječnju; drugi, ruralni val svoj vrh ima upravo sada, ali će trebati još mjesec dana kako bi zdravstveni sustav počeo normalno funkcionirati.

Kaotičan način na koji je Xi Jinping napustio nultu toleranciju na Covid poljuljao je povjerenje kineskog naroda u Komunističku partiju pod Xijevim vodstvom. Trenutna situacija ispunjava sve preduvjete za promjenu režima ili revoluciju. Ali, to je tek početak mutnog procesa čije će se posljedice osjećati tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

Kratkoročno će Xi vjerojatno ostati na vlasti, jer čvrstom rukom kontrolira sve instrumente represije. No, ja sam uvjeren da Xi neće ostati na vlasti do kraja života, a dok je on na vlasti, Kina neće postati dominantna vojna i politička sila, što Xi žarko želi.

Na Xijevu sreću, on nije osobno ugrožen iz inozemstva, jer Biden nije zainteresiran za promjenu režima u Kini. Sve što on želi je ponovno uspostavljanje statusa quo u Tajvanu.

Zbog svog slabog položaja kod kuće, Xi je pozitivno odgovorio na Bidenovu ponudu na Baliju za smanjenje tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. No, otkrivanje kineskog balona za nadzor koji je prešao preko cijelog SAD-a zahladilo je odnose i na putu je da ih zatruje. Od tada su

U svakom slučaju, Xi Jinpingov pristanak na suradnju bio je samo privremen i taktički.

On ne bi bio ono što jest kad bi tako lako napustio svoja duboko ukorijenjena uvjerenja.

Zapravo, sada svjedočimo povijesnom procesu u Kini, a njegov značaj još se globalno ne cijeni dovoljno.

Za cjelovitu geopolitičku sliku, moram istražiti i kako demokracija djeluje u Sjedinjenim Državama. Očito, ne baš dobro. Kad je Donald Trump 2016. postao predsjednik, on je predstavljao realnu prijetnju našoj demokraciji.

Trump je lik s velikim manama, uvjerljivi prevarant čija je narcisoidnost prerasla u bolest. On ne osjeća nikakvu predanost demokraciji; njemu demokracija predstavlja samo pozornicu na kojoj će izvoditi svoju predstavu. Kao predsjednik je bio više ya druženje s diktatorima nego za promoviranje demokratskih principa. Trump je htio biti sličan Putinu koji je stekao bogatstvo u vrijeme nametanja potpune kontrole u svojoj zemlji.

Trump je privukao neobrazovane bjelačke sljedbenike, ali, njegovi su najveći podržavatelji bili super bogataši – a za njih se stvarno dobro pobrinuo.

Prvo, smanjio im je porez. Drugo, u Vrhovni je sud nominirao ideologe koji su prihvatili ekstremnu verziju republikanskog programa. Treće, doveo je Republikance pod svoju kontrolu prijeteći izazovom u predizborima svima onima koji mu se ne zakunu na odanost.

Na kraju, ohrabrio je države pod kontrolom Republikanaca da uvedu nečuvene mjere sputavanja birača kako bi osigurao da njegova stranka neograničeno bude na vlasti.

Pomoću ovog programa, skoro je ponovno izabran tijekom 2020.

Moja su očekivanja od 2024. da će se Trump i guverner Floride DeSantis boriti za Republikansku nominaciju.

Trump se pretvorio u figuru vrijednu žaljenja, jer se neprekidno žali na svoj poraz iz 2020. Veliki donatori Republikanaca naveliko ga napuštaju. DeSantis je oštrouman, nemilosrdan i ambiciozan. Vjerojatno je da će on biti Republikanski kandidat.

To bi moglo nagnati Trumpa, čija se narcisoidnost pretvorila u bolest, da se nominira kao kandidat treće stranke.

To bi dovelo do demokratskog proklizavanja i natjeralo Republikansku stranku da se reformira. No, možda si imam pravo dozvoliti samo malenu pristranost.

I na kraju, želim ponoviti ono što sam rekao na početku: dok se otvorena i zatvorena društva bore za globalnu dominaciju, naša je civilizacija u opasnosti od neumoljivog napredovanja klimatskih promjena. Vjerujem da ovo točno ocrtava trenutno stanje stvari.

Vjerujem i da je otvoreno društvo bolje od zatvorenog društva i žalim ljude koji moraju živjeti pod represivnim režimom, kao što su Asadova Sirija, Bjelorusija, Iran i Mjanmar.

Hvala vam.